Povodom održavanja 43. ZILIK-a razgovarali smo s novom voditeljicom Sonjom Švec Španjol.
Što je ZILIK, kome je upućen i koliko se dugo održava?
ZILIK je Zimska likovna kolonija osnovana davne 1974. godine (znatno prije nego što sam se ja rodila) i već se pune 43 godine kontinuirano održava u Domu za djecu Vladimir Nazor u Karlovcu. Nastala je na inicijativu Petra Grgeca, tadašnjeg predsjednika Udruženja naivnih umjetnika, koji je htio pokrenuti likovnu koloniju u svom gradu. Njegova supruga Dana predložila je da se kolonija održava u Domu za djecu Vladimir Nazor, s kojim je već prije surađivala. Ravnatelj Doma Petar Car objeručke je prihvatio ideju i otada se svake godine krajem siječnja održava likovna kolonija. Zašto krajem siječnja, pitaš se? Zato što je inicijalna je ideja bila osmisliti nekakav kreativan i zanimljiv sadržaj za vrijeme zimskih praznika, kada druga djeca idu svojim bakama i djedovima, kako bi se i djeca bez roditelja imala čemu veseliti za vrijeme zimskih praznika.
Koliko umjetnika sudjeluje godišnje na projektu i što njihovo sudjelovanje uključuje?
Postoje tri oblika sudjelovanja na koloniji:
a) Veliki ZILIK – klasična kolonija gdje umjetnici borave u domu i slikaju te po završetku kolonije svoje radove ostavljaju ZILIK-u
b) Mali ZILIK – akademski umjetnici provode jednodnevne tematske radionice s djecom, pet dana – pet umjetnika. Svaki dan jedan umjetnik održi dvije radionice – jednu prijepodne i jednu poslijepodne.
c) Umjetnici koji tijekom trajanja kolonije dođu u dom druže se s umjetnicima i djecom, upišu se u knjigu dojmova i daruju domu svoj rad.
Ako sve njih zbrojimo, možemo reći da okvirno na ZILIK-u sudjeluje stotinjak umjetnika.
Što možeš reći o karlovačkoj kulturnoj sceni?
Treba nam prostor za izlaganje fundusa ZILIK-a! U ove 43 godine sakupilo se oko 2900 umjetnina, od kojih su neke vrlo kvalitetne poput radova Ivana Kožarića, Ede Murtića, Miroslava Šuteja, Šime Vulasa, Zlatka Price, Ivice Antolčića, Zlatka Kauzlara Atača, Ratka Petrića, Marije Braut, Nives Kavurić-Kurtović, Branke Uzur, Dubravke Babić, Jadranke Fatur, Ljerke Njerš, Ivana Rabuzina, Ivana Lackovića Croate, Ivana Večenaja, Mije Kovačića i mnogih drugih.
Jedna mudra za kraj?
Ne pametujte i ne kukajte, već djelujte u smjeru u kojem želite da svijet ide.
