Predstavljamo Mateu Bronić, autoricu pobjedničke ideje za logotip Erste Fragmenata, čiji je dizajn Urbankin žiri ocijenio najorginalnijim. Mlada dizajnerica otkriva kako je došla do rješenja i što ju je motiviralo da se prijavi na natječaj. Trenutno je angažirana na nizu projekata, a iz dosadašnjeg rada najviše se ponosi društvenim projektima. Zagrebačku adresu u skoroj budućnosti planira zamijeniti novom u New Yorku.
Što te motiviralo da se prijaviš na natječaj?
Željela sam pokazati kako vizualni identitet art fondacije iza koje stoji banka može zanimljivo i prikladno prezentirati karakter umjetničkog stvaralaštva, a istovremeno integrirati već uspostavljeni ERSTE vizualni kod.
Kako si došla do rješenja?
Konceptualno razmišljanje, kolorit, forma, linije i geste neka su od izražajnih sredstava svakog umjetnika, a predstavljaju autentičan trag stvaralaštva pojedinca. Upravo taj trag preveden je u fragment slovnog znaka koji karakterom, formom i koloritom predstavlja najmanju i jedinstvenu vizualnu jedinicu logotipa. Zbirku umjetnina pak čini konstrukt različitih segmenata slovnih znakova koji su vizualno objedinjeni u riječ FRAGMENTI.
Na kojim projektima trenutno radiš?
Trenutno radim na nizu projekata koji uključuje dva vizualna identiteta — festival glazbenih večeri u Zadru i Donaciju Đure Dobrovića. Sa djevojkama iz dizajn benda Manufakturist privodim kraju treću maloserijsku proizvodnju našeg tržišno najuspješnijeg proizvoda Pinch of Salt. Također, razvijam dizajn residency program u sklopu umjetničke organizacije SITO koju sam pokrenula sa kolegama Kadoić, Milovac i Pavlović.
I da, uspješno završavamo Kickstarter kampanju za naručen dizajn proizvod muške gadget torbe Baggizmo, a u izvedbenim nacrtima je i postav izložbe Srebrenica koja se sprema u Galeriji Klovićevi dvori.
Najdraži realizirani projekti?
Kada pogledam na radove realizirane unatrag nekoliko godina čini se da sam kao samostalni profesionalac uspjela ostvariti suradnje sa vrlo zanimljivim ljudima i realizirati kvalitetne projekte. Puno je toga još u ladici, ali pomak u tipologiji na području vizualnih komunikacija ostvaren je u projektu Poezija Express — Poetry TO GO. Prenamjenom automata za sitni asortiman u “pjesmomat”, transformirala sam klasičan volumen knjige suvremene hrvatske poezije u uličnu instalaciju smještenu u javni prostor. Cilj projekta stimulirati je čitanje poezije kao umjetničkog medija koji najbrže izaziva emociju i kritičko mišljenje. Projekt je pozitivno prihvaćen u široj javnosti, a donio mi je i priznanje za najboljeg mladog umjetnika 2014. godine.
Na području produkt dizajna djelujem unutar ženskog dizajn kolektiva Manufakturist gdje smo se među prvim dizajnericama mlađe generacije upustile u ulogu dizajnera/poduzetnika. Težimo ispitati u kojim je okvirima moguće ostvariti maloserijsku proizvodnju, plasman i prodaju snažno konceptualnog, suvremenog i funkcionalno dizajniranog predmeta proizvedenog iz lokalno dostupnih materijala u regionalnim proizvodnim pogonima. U protekle tri godine osjetile smo konture realnih mogućnosti maloserijske proizvodnje u Hrvatskoj. Za daljnji napredak potrebno je razviti strategiju i dobro strukturirati mehanizme suradnje dizajnera i malih hrvatskih proizvođača.
Planovi za budućnost?
Danas mi izazov predstavlja približiti se i pobliže upoznati internacionalnu dizajnersku praksu New Yorka. Otvaram prolaz ka djelovanju unutar znatno šireg tržišta s mnogo slojeva gdje si priželjkujem usvojiti nova znanja i vještine, ostvariti internacionalne kontakte i zanimljive suradnje, prigrliti nove ljude i povezati ih sa Hrvatskom, ali i pokazati vlastito kulturološko nasljeđe. Nemam iluzija da će sve biti bajno, no osjećam se dovoljno zrelo za nove životne okolnosti koje donosi otisak u strano.
Nekoliko riječi o mladim dizajnerima u Hrvatskoj?
Vrlo uspješnim realiziranim projektima i javno zagovaračkim politikama starije kolege neizmjerno su doprinjeli zastupljenosti kvalitetnog dizajna i općenito poimanja dizajna u privatnom i javnom sektoru Hrvatske. Zadatak mlađe generacije dizajnera jest da učvrsti taj položaj, osluškuje i prepozna područja na kojima se otvara mogućnost za pozitivnom promjenom, te pozicionira dizajn kao kreativnu i inovativnu disciplinu koja snažno i efikasno može doprinjeti razvoju tržišno kulturnog aspekta društva.