Svjesni smo da je raznolikost važna, kako u prirodi, tako i u društvenom kontekstu. No ne škodi s vremena na vrijeme osvijestiti to. To je i cilj izložbe “Diversity matters”, o kojoj smo razgovarali s jednim od sudionika projekta, Draganom Kordićem.

Opiši nam ukratko projekt „Diversity matters“.

Bok Urbanko! Hvala na interesu za ovaj projekt! 🙂

Projekt Raznolikost je bitna međunarodna je mobilna izložba koja se bavi pitanjem očuvanja bioraznolikosti (s naglaskom na Jadransko područje), nastala kao rezultat suradnje Prirodoslovnog muzeja u Rijeci i još šest partnera iz regije (muzeji iz Albanije, Crne Gore, Hrvatske, Italije i Slovenije).

Namijenjena je ponajprije edukaciji djece, ali smo pokušali složiti priču da bude zanimljiva i odraslima. Sam je koncept izložbe priča o našem planetu, koja se provlači kroz velika ilustrirana slova koja zajedno čine naslov Biodiversity matters. Pripovjedači su morski pas Sharky i dinarski voluhar Dinko, koji nam pokušavaju objasniti kako ćemo pomoći našem planetu.

Na projektu su sudjelovali Nadia Dunato Pejnović i Marin Kirinčić kao autori izložbe, Boris Cimaš kao autor arhitektonskog rješenja, Lea Jurin kao grafička dizajnerica, Mirna Gurdon u ulozi suradnika u priči i konceptu te ja kao ilustrator

U čemu je bio najveći izazov?

Izazova je bilo puno! Prije svega, trebalo je konceptualno oblikovati izložbu da u njoj budu zastupljeni svi zadani sadržaji (a ima ih stvarno puno) i prezentirati ih na način koji bi djeci mogao biti zanimljiv. Bilo je tu pokušaja rješavanja u stripu, kolažnog pristupa, ali na kraju smo se odlučili svako poglavlje priče ilustrirati jednim slovom i razbiti čitavu stvar u manje, lakše probavljive cjeline, s dodatkom humora i nekih, nama odraslima, zanimljivih situacija.

Meni je ovo najveći ilustratorski projekt, kako fizički (panoi su dimenzija 100x160cm), ali i trajanjem od preko jedne godine od smišljanja koncepta do otvorenja. Puno logistike, rokova… Sav onaj „dosadni dio“ bio je prilično izazovan, ali sam i mnogo toga naučio usput.

Glavni likovi su morski pas i voluhar. Zašto baš oni?

Morski pas Sharky bio je početni lik u konceptu pa smo s njime krenuli. Razlog je taj što je to ljudima dobro poznata i popularna vrsta, ali zapravo malo znaju o njemu. Stari su 400 milijuna godina i u tom razdoblju nisu doživjeli neke velike evolucijske promjene osim što su se smanjili. Dakle, vrhunac prirodne selekcije koji je preživio 5 masovnih izumiranja (razdoblja u Zemljinoj povijesti kada je nestajalo od 50 do 90% svih živih bića) i nakon što je sve to preživio, danas je u Mediteranu jedna od najugroženijih vrsta.

Da ne pomislite kako samo predatori preživljavaju tako dugo, u priču smo uveli i dinarskog voluhara Dinka kao neku vrstu pratnje ili sidekicka Sharkyju, ali i kao vezu između mora i kopna. Kao i morski pas, i ova je vrsta stručnjak za preživljavanje, ali u malom izdanju. Razvili su se neposredno poslije dinosaura i ostali gotovo nepromijenjeni – živi fosili! Ipak, iako žive u ljudima teško dostupnim dinarskim kršnim područjima, ova endemska vrsta danas je ugrožena.

Kroz izložbu ova nam dva protagonista poručuju da nije bitno jesmo li mali ili veliki, ljudska aktivnost na planetu utječe na sve, ali i to da, bez obzira na veličinu, svi možemo učiniti nešto za očuvanje bioraznolikosti.

Koje su bile reakcije na krajnji rezultat?

Kolika su moja saznanja, izložba je imala pozitivne reakcije. Premijera je bila u Sloveniji, u Postojni, i tamo sam bio nekoliko dana nakon što smo čitavu stvar postavili. Reakcije ljudi bile su dobre iz onog što sam mogao vidjeti. Postav u Opatiji, nažalost, nisam dočekao jer sam nekoliko dana prije otputovao na duže vrijeme pa nemam informacije iz prve ruke, ali ono što su mi prenijeli kolege govori da je publika uglavnom zadovoljna.U nekom institucionalnom smislu možemo se pohvaliti da je izložba nedavno osvojila i nagradu Biodiversity is Us, koju dodjeljuje Svjetska organizacija zooloških vrtova i akvarija (WAZA).

Koja je, po tvojem mišljenju, najveća vrijednost ovakvog projekta?

Svakako edukacijska, kako krajnjim korisnicima odnosno publici, tako i nama koji smo radili na izložbi. Važno je znati u kojem se smjeru krećemo kao društvo i kao planet u cjelini i o tome razgovarati s djecom na način koji je njima blizak, a mislim da Prirodoslovni muzej u Rijeci to sa svojim programom izvrsno radi.

Službena stranica projekta: http://www.prirodoslovni.com/diversity-matters/