Osnovno je značenje riječi „raw“ u engleskom jeziku „sirov“. Ostali prijevodi variraju od „nekuhan“ i „običan“ do „nepošten“, a koristi se i kad vas npr. jako nažulja cipela. Hrabro ćemo pretpostaviti da kolači do sada nikoga nisu jako nažuljali, osim ako se ne radi o najdražem paru traperica nakon pretjerane konzumacije te ćemo riječ „raw“ prevesti kao „sirov“.

Sirovi kolači nisu novost: u narodu su poznate razne mješavine osušenog voća i orašastih plodova, mješavine sirovog voća i povrća s medom ili kuglice od voća. Tartarski odrezak, iako nikako ne pripada skupini jela pod zajedničkim nazivom „kolači“, tipičan je primjer sirove hrane iz davnina.

Prve ideje o prehrani izričito sirovom hranu potječu iz 19. stoljeća, ali su razvijene tek 80-tih godina prošlog stoljeća. Tada su popularizirane sjemenke, klice i svježe iscijeđeni sokovi, bez kojih je danas prehrana izrazito sirovom hranom nezamisliva. Iako je hranu najbolje uopće ne kuhati, dozvoljeno je grijanje od 40 do 49 Celzijeva stupnja. Vjeruje se da hrana zagrijana iznad navedene temperature izgubi najveći dio hranjivih svojstava i razvije veliki broj štetnih.

Sirovi kolači možda zvuče jednostavno, ali ih zaista nije lako pripremiti. Glavni je razlog što se mnogi sastojci moraju namakati preko noći u vodi ili čak proklijati prije nego što se upotrijebe. Kako bi se napravio dobar kolač, potrebno je imati i veliki broj kuhinjskih pomagala: blender, multipraktik, sokovnik i isušivač. Gotov kolač prihvatljivo je zamrznuti, ali se to uglavnom izbjegava jer snižava aktivnost enzima.

Želite li se i sami okušati u pravljenju raw kolača, provjerite ovaj recept:

http://sirovahrana.hr/clanak/kolac_od_malina-996

Oni manje vješti gotove sirove kolače mogu kušati i kupiti na idućem izdanju “Malog placa na tavanu”.