Je li umjetnost potpuno izgubila utjecaj na kulturni identitet zemlje i je li to samo hrvatski problem?  

Pavle Pavlović: Ne bih se složio da je umjetnost izgubila utjecaj na kulturni identitet zemlje. Umjetnost najčešće secira vrijeme u kojem nastaje. Trenutačno je pozicija kulture u Hrvatskoj u vrlo lošem stanju, što se reflektira i kroz samu umjetnost.

Melinda Šefčić: Djelomično jest, ali ne krivicom umjetnika i umjetnosti. Ovo je pitanje mnogo kompleksnije i zahtijeva mnogo širi i dublji kontekst sagledavanja kako bi se uopće mogao dati neki suvisli odgovor. Osobno smatram kako je to odraz ekonomsko-političkog pitanja zemlje, a tako i znatno šire. Mi smo nekoć imali izuzetno jaku umjetničku scenu, do prije 10-ak godina umjetnici su uspijevali prodavati svoje radove, što ih je dodatno motiviralo na stvaralaštvo i rad, a što je doprinosilo bogaćenju i širenju kulturnog identiteta kakvog danas poznajemo. Bila je veća likovna produkcija, a samim time je i konkurencija bila veća. S obzirom na ekonomsku situaciju zemlje, a tako i očito sve manju likovnu produkciju, možemo slobodno reći kako kulturni identitet slabi.

Ono što se da zamijetiti jest kako fali inovativnosti. Povijesno gledano, kulturni identitet posjedujemo i kao takav nikada neće nestati niti ćemo ga izgubiti, ali što se budućnosti tiče, ona ovisi o ulaganju u nova i drugačija, tradicionalnoj praksi nepoznata umjetnička rješenja koja će doprinijeti bogaćenju i širenju nove kulturne scene koja će biti prepoznata i poznata. Ulaganjem u današnju umjetničku scenu i praksu doprinosimo bogaćenju i širenju kulturne prakse, a što vodi oplemenjivanju identiteta države.

*****Gledajući susjedne države jasno vidimo kako to nije samo problem Hrvatske, to je problem svih država koje iz određenih razloga prolaze kroz tzv. „krizu identiteta“, a koja se tako očito odražava na umjetničke prakse koje tvore i doprinose razvoju, izgradnji i dogradnji kulture, a tako i kulturnog identiteta zemlje.

Melita Matović Fligler: Hrvatski problem? Smatram da u Hrvatskoj umjetnost nije izgubila utjecaj na kulturni identitet zemlje, dapače. Prije nekoliko mjeseci je bila naplaćivano vođenje grupa po lokacijama gradskih grafita i tu stvarno imamo svjetski poznate umjetnike. S ‘galerijskom’ umjetnosti je drugačije zbog sustava u kojem su galerije financirane, a umjetnici koji izlažu u njima nisu. Uz to je promocija umjetnika prilično slaba jer galerija nema potrebe za njom. Vani se dosta galerija (su)financira od prodaje umjetnina i u biti sami stvaraju superstarove koje onda prodaju. Tu je umjetnost dosta ‘volonterska’ – kao i street art uostalom – ali zbog specifičnosti izlaganja zatvorena i nevidljiva pa često time izostavljena iz identiteta zemlje.

—

Izložba povodom 33. izdanja Salona mladih s temom ‘Troškovnik’  može se razgledati u Hrvatskom domu likovnih umjetnika, Trg žrtava fašizma 16, do 11. prosinca.